Zemljopisni položaj
Župa Međugorje smještena je u južnom dijelu regije Brotnjo. Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima mediteransku klimu.
Značajnost
Međugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih svetišta na svijetu. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo, jedno od najposjećenijih turističkih centara BiH, koje godišnje obiđe oko milijun katolika iz cijelog svijeta. Za razliku od marijanskog svetišta u francuskom Lourdesu, koji je sa svojih šest milijuna turista-vjernika godišnje postao pravi komercijalni raj za domaće ugostitelje, međugorsko svetište je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri. Centar okupljanja u Svetištu kraljice mira, kako se međugorsko svetište službeno zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.
Povijest
Za vrijeme rimskog doba ovo je područje pripadalo naronskom okrugu. Pronađeni su ostaci kasnoantičke bazilike. Međugorje se prvi put spominje 1599. godine, u povijesnim dokumentima, kao autonomna župa. Sadašnja župa osnovana je 1892.godine i posvećena je sv. Jakovu, zaštitniku ho dočasnika. Današnja župna crkva dovršena je 1969. godine i posvećena je Sv. Jakovu Zebedejevom. Prva crkva građena je 1897. godine, ali nakon prvog svjetskog rata, zbog nestabilnosti je neupotrebljiva. Na vrhu brda Križevcu, 1933. sagrađen je križ za 1900. godišnjicu raspeća Isusa Krista na kojem se nalazi natpis: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove. Nakon 24. lipnja 1981. godine piše se drugačija povijest, kada su počela ukazanja Gospe sa Isusom. Od tada se Međugorje počelo ubrzano razvijati pružajući hodočasnicima sve potrebne sadržaje za vrijeme njihova posjeta ovom svjetski poznatom svetištu.